PREDAVANJE: Zdravstvena briga u eri digitalizacije: Važnost kibernetičke sigurnosti
Panel : IFuturizacija zdravstva – umjetna inteligencija u digitalizaciji zdravstva
Na zdravstvenoj konferenciji – Futur Z “Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015-2030”, održano je predavanje Krunoslava Čolaka mag.oec iz Podatkovnog centra Križ na temu Zdravstvena briga u eri digitalizacije: Važnost kibernetičke sigurnosti u kojoj se ističe važnost podizanja svijesti zdravstvenih djelatnika o kibernetičkoj sigurnosti što je izuzetno relevantno i aktualno.
U današnjem digitalnom dobu, kibernetička sigurnost postaje sve važnija u svim sektorima, a posebno u zdravstvu. Sve veći broj medicinskih uređaja, sustava i mreža povezanih s internetom otvara nove mogućnosti za napade hakera i prijetnje sigurnosti podataka.
Kibernetička sigurnost u zdravstvu odnosi se na zaštitu medicinskih uređaja, elektroničkih zdravstvenih zapisa (elektronski zdravstveni karton), mreža i informacijskih sustava od neovlaštenog pristupa, krađe ili oštećenja podataka. Napadi na kibernetičku sigurnost mogu imati ozbiljne posljedice za pacijente, zdravstvene djelatnike i cjelokupni zdravstveni sustav.
Važnost podizanja svijesti zdravstvenih djelatnika o kibernetičkoj sigurnosti leži u tome da su oni ključni čimbenici u zaštiti pacijenata i osiguravanju integriteta medicinskih podataka. Zdravstveni djelatnici moraju biti educirani o potencijalnim prijetnjama i rizicima kibernetičke sigurnosti te o načinima kako prepoznati, spriječiti i reagirati na napade.
Prvo, zdravstveni djelatnici trebaju biti svjesni mogućnosti da se medicinski uređaji i sustavi mogu hakirati. Ovo uključuje implantabilne uređaje poput pejsmejkera ili inzulinskih pumpi, kao i mreže koje povezuju medicinske uređaje s drugim sustavima. Svijest o tome da su ti uređaji ranjivi na napade može potaknuti zdravstvene djelatnike da poduzmu mjere zaštite kako bi minimizirali rizik od napada.
Drugo, zdravstveni djelatnici trebaju biti educirani o sigurnom rukovanju elektroničkim zdravstvenim zapisima. To uključuje pravilno upravljanje lozinkama, enkripciju podataka, redovito ažuriranje softvera i praćenje aktivnosti korisnika. Svijest o ovim sigurnosnim praksama može pomoći u sprječavanju neovlaštenog pristupa pacijentovim podacima i smanjenju rizika od krađe identiteta.
Treće, zdravstveni djelatnici trebaju biti upoznati s postupcima reagiranja na incidente kibernetičke sigurnosti. To uključuje prepoznavanje znakova napada, izolaciju pogođenih sustava, obavještavanje nadležnih tijela i provođenje istrage. Svijest o ovim postupcima može pomoći zdravstvenim djelatnicima da brzo i učinkovito reagiraju na incidente te minimiziraju štetu.
Podizanje svijesti zdravstvenih djelatnika o kibernetičkoj sigurnosti je ključno za osiguravanje sigurnosti pacijenata i integriteta medicinskih podataka. Edukacija o potencijalnim prijetnjama, sigurnosnim praksama i postupcima reagiranja na incidente treba biti redovna i obvezna za sve zdravstvene djelatnike.