FUTUR Z 2025
INFORMACIJE
Prvi vikend u studenom bio je rezerviran za 9. izdanje najznačajnijeg zdravstvenog kongresa u regiji – Futur Z, održanog 3. i 4. studenog 2023. na dobro poznatoj lokaciji u Hotelu Royal, Opatija. Cilj je, kao i svih godina do sada bio jednostavan – okupiti sve dionike zdravstvenog sustava na jedno mjesto kako bi se raspravljalo o svim tekućim problemima hrvatskog zdravstva i prezentirala nova rješenja. Kongresu su prisustovavale sve krovne institucije hrvatskoga zdravstva, kao i ministar zdravstva Vili Beroš. Kojih tema se sve dotaknulo ovogodišnje izdanje, otkrivamo u nastavku.
Hrvatsko društvo za poslovnu etiku i zdravstvenu ekonomiku Hrvatskog liječničkog zbora (HDPEZE HLZ) organiziralo je najznačajniji zdravstveni kongres u Republici Hrvatskoj i regiji – Futur Z. Misao vodilja projekta i platforme Futur Z je organizirati jedinstveni događaj u Republici Hrvatskoj i regiji koji okuplja sve neposredne dionike zdravstvenog sustava - liječnike, medicinske stručnjake, zdravstvene djelatnike, medicinske sestre i predstavnike javnog zdravstvenog sustava. Cilj je omogućiti interakciju i direktni kontakt sa predstavnicima zdravstvene administracije, državnih institucija, sektora zdravstvenog osiguranja, farmaceutskom industrijom, predstavnicima strukovnih komora, sturčnih udruga vezanih uz zdravstvenu djelatnost, IT sektorom, udrugama pacijenata, ali i medijima koji su zastupljeni u velikom broju i izuzetno bitni zbog senzibilizacije javnosti.
Glavne teme ovogodišnjeg kongresa
Ovogodišnje izdanje otvorili su, pozdravnim govorom, glavni organizatori kongresa – predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora prof. dr. sc. Željko Krznarić i predsjednik Hrvatskog društva za poslovnu etiku i zdravstvenu ekonomiku doc. dr. sc. Željko Rotim, dr. med. dent.
Tijekom dva dana u opatijskoj dvorani Royal Hall, raspravljalo se o gorućim temama hrvatskoga zdravstva, a one koju su izazvale najveće zanimanje svih prisutnih bile su: kolizija javnog i privatnog zdravstva, nedostatak kadrova unatoč infrastrukturnoj opremljenosti i dostatnosti financijskih sredstava te tradicionalno hrvatski zdravstveni sustav iz perspekive vodećih subjekata. Poprilična pažnja se posvetila i preventinim pregledima te onkološkoj mreži, kao i centrima izvrnosti i obnovi bolnica nakon potresa, što je povuklo pitanje EU fondova, njihova korištenja, dostupnosti i same želje za obnovom i pomoći.
Predavanje ministra Beroša o trenutnom stanju hrvatskog zdravstva
Ministar zdravstva Republike Hrvatske Vili Beroš, pridružio se programu kongresa s predavanjem u kojemu se dotaknuo glavnih problema u hrvatskom zdravstvu. Sasvim je sigurno i opravdano da je ministrovo predavanje, uz ranije spomenutu panel raspravu, bilo najposjećniji segment ovogodišnjeg kongresa.
Ministar je naglasio važnost prevenecije kao ključnog čimbenika u dijagnosticiranju zdravstvenog stanja građana. Istaknuo je da su na kongresu rezimirani reformski iskoraci za hrvatsko zdravstvo, a posebno je istaknuo značaj nacionalnih programa i Programa ranog otkrivanja raka prostate, o kojemu se pričalo i kroz druge panel rasprave u okviru samog kongresa, te je onkologija bila jedna od ključnih tema, kako predavanja, tako i skupa. Naglasio je važnost preventivnih pregleda i njihov doprinos poboljšanju zdravlja nacije.
Ministar Beroš naglasio je podršku reformama te istaknuo da su spašeni životi ključno mjerilo usjeha Vlade i zdravstvene administracije. Također, najavio je nabavu 21 linearnog akceleratora i puštanje u pogon šeste brzine brze brodice u sustavu hitne medicinske službe, povezujući otoke s kopnom. U budućnosti se očekuje i uspostava hitne medicinske helikopterske službe u četiri baze, kako je to najavio ministar.
Hrvatski zdravstveni sustav nakon reforme zdravstva kao goruća panel rasprava
Najiščekivanija panel rasprave i ove godine je bila, već tradicionalno i očekivano, s temom Hrvatski zdravstveni sustav i novi izazovi budućnosti na kojemu su sudjelovali ključni dionici hrvatskog zdravstvenog sustava: predstavnik Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić, dr. med. spec., predsjednik HLK doc. dr. sc. Krešimir Luetić, dr. med., predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit, dr. med., predsjednica KoHOM-a Nataša Ban Toskić, dr. med, predsjednik IF! mr. sc. Sani Pogorilić, mr. pharm., predjednik HUP-a Mihael Furjan te posebna savjetnica ministra zdravstva RH za djelatnost sestrinstva i vijećnica HKMS Snježana Krpeta, mag. med. techn.
Glavna pitanja ovog panela, ali i cjelokupnog kongresa, su goruća pitanja hrvatskog zdravstva već duže vrijeme, od kojih se najviše ističu duge liste čekanja, reforme u tijeku te financijski rebalans. Duge liste čekanja, koje izazivaju sve veću frustraciju među pacijentima, kao i nekim liječnicima i djelatnicima sustava, nametnule su se kao najviše analiziran problem ovog kongresa, kojega se dotakao i ministar Beroš u svom predavanju.
U prepunoj dvorani, u kojoj je nedostajalo sjedećih mjesta, dotaknulo se gotovo svih aktualnih problema u zdravstvu poput cijena postupaka, privatnih osiguravatelja, prosvjeda liječnika, „robovlasničkih“ ugovora, općenitog stanja u bolnicama i potrebu za dostupnom zdravstvenom zaštitom. Raspravljalo se i o plaćama, nasljeđivanju ordinacija, farmaceutskoj industriji, specijalizacijama medicinskih sestara, te ulozi medicinskih sestara u hitnoj medicini, kao i nedostatku liječnika u javnom zdravstvu koji za sobom vuče duge liste čekanja i izazove u ruralnim područjima.
Ključne panel rasprave kongresa i glavna imena kongresa
Kao jedna od iščekivanijih panel rasprava, nametnula se upravo ona o sinergiji ili konkurenciji javnog i privatnog zdravstva, o čijoj problematici su raspravljali ključni predstavnici javnog sustava – ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić, dr. med. spec. i prim. Ante Zvonimir Korda, dr. med. spec. kardiologije iz KBC Zagreb, dok su predstavnici privatnog sektora bili ravnatelj specijalne bolnice Neurospine izv. prof. dr. sc. Tomislav Sajko, dr. med. spec. neurokirurgije, ravnateljica Poliklinike Aviva dr. sc. Nevenka Kovač, dr. med., te ravnatelj Specijalne bolnice Primamed prim. dr. sc. Gzim Redžepi, dr. med.
Kongres se dotaknuo i teme nedostatka kvalificiranih kadrova, usprkos opremljenosti i dostatnosti cjelokupne infrastrukture, uključujući i one financijske. Fokus je bio na nedostatku stručnog kadra, s posebnim naglaskom na pitanja starosti liječničkog kadra, učinkovitost sustava i organizaciju rada, a raspravljalo se i o nejednakostima u opterećenju liječnika, izazovima privlačenja stručnjaka u manje sredine te o rješenjima poput povećanja upisnih kvota na Medicinske fakultete. Glavnu riječ vodili su predstavnici državnih zdravstvenih ustanova i insititucija: državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić, ravnatelj Specijalne bolnice Lipik Goran Pušćenik, ravnatelj Specijalne bolnice Thalassoterapia Opatija prof. dr. sc. Viktor Peršić, dr. med., dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci prof. dr. sc. Goran Hauser, dr. med. te predstojnik Centra za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu dr. sc. Danko Relić, dr. med.
Uz mnogobrojne stručnjake i uvažene doktore iz hrvatskog zdravstva poput prof. dr. sc. Hrvoja Tiljka, prof. dr. sc. Stjepana Oreškovića, akademika Željka Kaštelana, doc. prim. dr. sc. Marije Gamulin, doc. dr. sc. Maje Baretić te doc. dr. sc. Ranka Stevanovića, značaju kongresa pridonio je i predavač iz Njemačke, profesor na Sveučilištu Heidelberg prof. dr. sc. Evert Jan van Lente.
Futur Z kongres kongres i ove je godine održan pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Hrvatske liječničke komore, Turističke zajednice Grada Opatije, Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatske komore medicinskih sestara te Medicinskog fakulteta u Rijeci. Kongres je bio bodovan od strane HLK, HLJK i HKMS.
Na zdravstvenoj konferenciji – Futur Z “Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015-2030”, održano je predavanje Krunoslava Čolaka mag.oec iz Podatkovnog centra Križ na temu Zdravstvena briga u eri digitalizacije: Važnost kibernetičke sigurnosti u kojoj se ističe važnost podizanja svijesti zdravstvenih djelatnika o kibernetičkoj sigurnosti što je izuzetno relevantno i aktualno.
U današnjem digitalnom dobu, kibernetička sigurnost postaje sve važnija u svim sektorima, a posebno u zdravstvu. Sve veći broj medicinskih uređaja, sustava i mreža povezanih s internetom otvara nove mogućnosti za napade hakera i prijetnje sigurnosti podataka.
Kibernetička sigurnost u zdravstvu odnosi se na zaštitu medicinskih uređaja, elektroničkih zdravstvenih zapisa (elektronski zdravstveni karton), mreža i informacijskih sustava od neovlaštenog pristupa, krađe ili oštećenja podataka. Napadi na kibernetičku sigurnost mogu imati ozbiljne posljedice za pacijente, zdravstvene djelatnike i cjelokupni zdravstveni sustav.
Važnost podizanja svijesti zdravstvenih djelatnika o kibernetičkoj sigurnosti leži u tome da su oni ključni čimbenici u zaštiti pacijenata i osiguravanju integriteta medicinskih podataka. Zdravstveni djelatnici moraju biti educirani o potencijalnim prijetnjama i rizicima kibernetičke sigurnosti te o načinima kako prepoznati, spriječiti i reagirati na napade.
Prvo, zdravstveni djelatnici trebaju biti svjesni mogućnosti da se medicinski uređaji i sustavi mogu hakirati. Ovo uključuje implantabilne uređaje poput pejsmejkera ili inzulinskih pumpi, kao i mreže koje povezuju medicinske uređaje s drugim sustavima. Svijest o tome da su ti uređaji ranjivi na napade može potaknuti zdravstvene djelatnike da poduzmu mjere zaštite kako bi minimizirali rizik od napada.
Drugo, zdravstveni djelatnici trebaju biti educirani o sigurnom rukovanju elektroničkim zdravstvenim zapisima. To uključuje pravilno upravljanje lozinkama, enkripciju podataka, redovito ažuriranje softvera i praćenje aktivnosti korisnika. Svijest o ovim sigurnosnim praksama može pomoći u sprječavanju neovlaštenog pristupa pacijentovim podacima i smanjenju rizika od krađe identiteta.
Treće, zdravstveni djelatnici trebaju biti upoznati s postupcima reagiranja na incidente kibernetičke sigurnosti. To uključuje prepoznavanje znakova napada, izolaciju pogođenih sustava, obavještavanje nadležnih tijela i provođenje istrage. Svijest o ovim postupcima može pomoći zdravstvenim djelatnicima da brzo i učinkovito reagiraju na incidente te minimiziraju štetu.
Podizanje svijesti zdravstvenih djelatnika o kibernetičkoj sigurnosti je ključno za osiguravanje sigurnosti pacijenata i integriteta medicinskih podataka. Edukacija o potencijalnim prijetnjama, sigurnosnim praksama i postupcima reagiranja na incidente treba biti redovna i obvezna za sve zdravstvene djelatnike.
Uspješno je održan 8. u nizu kongresa „Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015 -2030 Futur Z“ u organizaciji Hrvatskog društva za poslovnu etiku i zdravstvenu ekonomiku Hrvatskog liječničkog zbora 6. i 7. svibnja 2022. godine u Amadria Park hotelu Royal u Opatiji i Conference Park 25/7.
Najveći ovogodišnji skup okupio je sve dionike zdravstvenog sustava iz cijele Hrvatske. Pridružili su nam se u dobro nam znanoj Opatiji, zdravstveni djelatnici iz raznih stručnih udruga, predstavnika sindikata, poslodavaca, udruga pacijenata, farmaceutske industrije, veledrogerija, informatičkih tvrtki i svih drugih dionika zdravstvenog sustava.
Nakon dvogodišnje Covid pauze, više od šest stotina sudionika uživo i online je sudjelovalo u programu dvodnevnog Futur Z kongresa.
Središnje teme ovogodišnjeg kongresa bile su reforma zdravstvenog sustava, praćenje kliničkih ishoda liječenja, jačanje primarne zdravstvene zaštite te stvaranje uvjeta za financijski održiv i samodostatan zdravstveni sustav u Hrvatskoj.
Kongres se tradicionalno održavao u obliku panel diskusija i razgovora svih najvažnijih dionika sustava koji su iskomunicirali sve one aktualne teme koje iziskuju promjene pa su zajedničkim snagama pokušali pronaći rješenja za probleme s kojima se zdravstvo u Hrvatskoj susreće.
„Otvaranje tema koje tište naš zdravstveni sustav najbolji je lijek za njegovo ozdravljenje, jer nitko nije pozvaniji razgovarati i raditi na njemu od nas zdravstvenih djelatnika i svih dionika, od liječnika do pacijenata, od osiguratelja do proizvođača i isporučitelja lijekova i opreme“ – istaknuo je na samom početku programa dr. Željko Rotim, predsjednik Hrvatskog društva za poslovnu etiku i zdravstvenu ekonomiku Hrvatskog liječničkog zbora koje je dugogodišnji organizator ovog skupa.
Nakon otvorenja uslijedili su zanimljivi paneli o gorućim temama u našem zdravstvenom sustavu. Kongres je otvoren uz onu najvažniju temu – Reformu hrvatskog zdravstva, a uslijedio je cijeli niz zanimljivog i sadržajnog programa.
„Razmjena znanja i iskustava ključni su koraci u pronalaženju zajedničkih odgovora na mnoga pitanja koja su od važnosti za naš zdravstveni sustav. Uz zdravstvenu reformu i praćenje ishoda liječenja, drago mi je da se razgovara i o primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao i organizaciji i funkcioniranju bolničkog sustava“ – naglasio je ministar zdravstva Vili Beroš obraćajući se sudionicima skupa i dodao da se u Ministarstvu zdravstva radi na pripremama promjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti kao temeljnom dokumentu u reformi zdravstvenog sustava. „O tome će biti šire rasprave u javnom savjetovanju i očekujemo da se u taj proces aktivno uključe svi dionici zdravstvenog sustava, od strukovnih liječničkih udruga do udruga pacijenata, jer je to najbolja prilika da se u zakonske izmjene unesu one odrednice koje će zadovoljiti potrebe i jednih i drugih“ – rekao je ministar zdravstva ističući da su već učinjeni neki koraci kao dio najavljenih promjena, od objedinjavanja javne nabave lijekova i potrošnog medicinskog materijala do unapređenja i umrežavanja informatičkog sustava.
Praćenje kliničkih ishoda liječenja kao jedna od mjera reforme zdravstva našla se, uz ostale teme, u središtu ovogodišnjeg skupa.
„Pacijenti od zdravstvenog sustava očekuju da im bude dostupan, da mu pruži odgovarajuću skrb i medicinsku uslugu i na kraju zadovoljstvo učinjenim“ – rekao je dr. Ante Zvonimir Korda iz Kliničke bolnice za kardiovaskularne bolesti Magdalena u Krapinskim Toplicama koja gotovo dva desetljeća sustavno prati ishode liječenja svojih pacijenata kao vrlo važnu polugu u upravljanju sustavom, planiranju dnevnih, mjesečnih i godišnjih aktivnosti, te kontroli izvršavanja koji imaju odraza na medicinsku, ali i financijsku učinkovitost. „Mi smo u Magdaleni svjesni da su mjerenje i praćenje ishoda liječenja naša nužnost i realnost, da imaju svoju medicinsku i financijsku, pa i marketinšku svrhu, da su neophodan i objektivan alat u mjerenju naših učinaka, a sve je to na kraju jamstvo kvalitete i zadovoljstva pacijenata“ – naglasio je dr. Korda podsjećajući da su prvi koraci učinjeni certifikacijom i međunarodnom akreditacijom kao temeljem za daljnje aktivnosti.
Među mnoštvom problema koji opterećuju naš zdravstveni sustav ponekad ne vidimo da imamo i takvih svijetlih dugogodišnjih primjera kao što ovaj iz Krapinskih Toplica koji naše zdravstvo svrstavaju u sam vrh europske i svjetske medicine, kako po rezultatima liječenja tako i po financijskoj učinkovitosti. Zato su skupovi poput Futura Z prigoda da ih se iznese na svjetlo dana kao putokaze i za druge zdravstvene ustanove.
Uz temu reforme zdravstva i ishoda liječenja, paneli, intervjui i predavanja bila su vezana uz temu financiranja zdravstvenog sustava, primarne zdravstvene zaštite, javnog i privatnog zdravstva te njegova financiranja, telemedicine, zaštite digniteta liječnika, pandemije, analgetika s kodeinom, inovativne tehnologije u službi javnog zdravstva, kardiovaskularnih i onkoloških bolesti, informacijskog sustava, hitne službe, ali i cjeloživotnog obrazovanja u medicini.
Naše moderatorice Ruža Ištuk i Leona Šiljeg izvrsno su odradile vođenje programa kroz dva dana, a tokom njega odradile su i intervjue s ravnateljem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Lucianom Vukelićem, dr. med. spec. i ravnateljem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslavom Capakom, dr. med. spec.
Dok je državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić predstavio „Nacionalni plan oporavka i otpornosti (Inicijativa obnova zgrada) 2021-2026“
Inicijativom se osigurava puna transformacija u zgradarstvu uz protupotresno ojačanje i energetsku učinkovitost zgrada.
Usred pandemije, Hrvatsku su pogodila i dva razorna potresa koja su prouzročila značajnu materijalnu štetu te unesrećila brojne građane koji su bili prisiljeni privremeno ili trajno napustiti svoje domove. Procijenjena šteta od potresa u Zagrebu i na Banovini je oko 129 milijardi kuna što je gotovo godišnji iznos državnog proračuna. Stoga će to za građane na potresima pogođenim područjima, kao i za javne financije biti značajan izazov u godinama pred nama. Hrvatska je u procesu obnove, rekonstrukcije i revitalizacije pogođenih područja, pri čemu cilj nije samo vraćanje u prvobitno stanje, već puna transformacija u zgradarstvu uz protupotresno ojačanje i energetsku efikasnost zgrada. Cilj je graditi bolje i čvršće kako bi sutra bili otporniji na moguće nove potrese.
Pitanja na svim panelima bila su usko vezana uz tematiku, a rasprave i zaključci o mnogim temama tijekom kongresa trebale bi doprinijeti većoj uključenosti svih dionika zdravstvenog sustava u predstojeće javno savjetovanje i raspravu o prijedlozima izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti kao temeljnog dokumenta za provođenje najavljenih zdravstvenih reformi u Hrvatskoj.
Ovogodišnji sudionici kongresa imali su mogućnost postavljanja pitanja putem online aplikacije. Također, istu mogućnsot dobili su i sudionici koji su kongresu pristupili virutalno.
Svakako bismo željeli istaknuti naše dugogodišnje partnere kongresa koji su i ove godine pružili podršku i sudjelovali u komunikaciji: Koordinacija hrvatske obiteljske medicine – KoHOM, Hrvatska udruga bolničkih liječnika – HUBOL, Hrvatska udruga poslodavaca – HUP, Inovativna farmaceutska inicijativa – iF! i Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatsko društvo mladih liječnika.
Ponosni smo što smo i ove godine dobili podršku naših pokrovitelja Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Grada Opatije, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatske ljekarničke komore te Hrvatske komore medicinskih sestara.
Promjenama u zdravstvenom sustavu težimo učinkovitijim prevencijama i liječenju, njegovoj financijskoj održivosti i samodostatnosti, a primjeri iz prakse potvrđuju da imamo zdravstvene ustanove koje imaju sjajne rezultate u praćenju ishoda liječenja – poruka je Kongresa FUTUR Z “Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015. – 2030.”
Posebnu zahvalu bismo htjeli uputiti našim sponzorima: MSD, Abbott, grupa IN2, Novartis, Alkaloid, Lilly, Roche, Sandoz, Belupo, Abbvie, Oktal Pharma, Pliva, MCS, Medilab One, Ericsson, JGL, Pharmas, Medilbab, Krka, Olympus, Porsche Croaita, Mibe, Zentiva, Selvita, Altamedics, Braun, Ewo Pharma, Fresenius Kabi, Genericon, Makpharm, Stada i Viatris.
Posebnu zahvalu bismo htjeli uputiti našim sponzorima: MSD, Abbott, grupa IN2, Novartis, Alkaloid, Lilly, Roche, Sandoz, Belupo, Abbvie, Oktal Pharma, Pliva, MCS, Medilab One, Ericsson, JGL, Pharmas, Medilbab, Krka, Olympus, Porsche Croaita, Mibe, Zentiva, Selvita, Altamedics, Braun, Ewo Pharma, Fresenius Kabi, Genericon, Makpharm, Stada i Viatris.
Uspješno je održano još jedno izdanje Futur Z kongresa – Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015-2030. Brojimo već 7. godinu održavanja, a ovog puta smo se prvi put okupili u online izdanju 27. i 28. studenog 2020 godine.
Ova godina u zdravstvu bila je više no turbulentna, a upravo takve bile su i panel rasprave na Futur Z kongresu. Kao i svake godine do sada, cilj kongresa bio je omogućiti interakciju svih neposrednih dionika zdravstvenog sustava – liječnika, medicinskih stručnjaka, zdravstvenih djelatnika, medicinskih sestara i predstavnika privatnog i javnog sektora zdravstvenog sustava. Naravno s ciljem kako bi omogućili njihov direktni kontakt s predstavnicima zdravstvene administracije, državnih institucija, sektora zdravstvenog osiguranja, farmaceutskom industrijom, predstavnicima strukovnih komora, stručnih udruga vezanih uz zdravstvenu djelatnost, IT sektorom, udrugama pacijenata, ali i medijima.
Borba zdravstvenog sustava s koronavirusom je svakodnevna, ali nismo mu dozvolili da nas zaustavi, sedmu godinu za redom imali smo priliku u dva dana podvući crtu za sve do sada napravljeno, ali i iskomunicirati prijedloge i planove za daljnju borbu koja je pred nama.
Ovo po svemu posebno izdanje Futur Z kongresa najvećim je dijelom bilo posvećeno borbi s virusom i kako se ona odražava na epidemiološku situaciju. Fokus smo stavili na rad primarne zdravstvene zaštite, bolnica i na financiranje zdravstvenog sustava.
Također, postavili smo pitanje kakve posljedice pandemija ostavlja na psihu zdravstvenih radnika. Pogledali smo i usporedili kako se s pandemijom nose u zemljama EU, ali nismo zanemarili i ostale vrlo bitne teme za zdravstveno stanje u Republici Hrvatskoj – od praćenja i liječenja najzastupljenijih kroničnih bolesti kod nas kao što su kardiovaskularne, šećerne i onkološke bolesti, kao i tema daljnje informatizacije zdravstva kod nas te situacije s kojima se susreću svakodnevno medicinske sestre za vrijeme trajanja pandemije. Uzevši u obzir da se na Futur Z kongresu uvijek gleda prema budućnosti imali smo i zanimljive teme vezane uz telemedicinu.
Kongres smo otvorili uz intervju s ministrom zdravstva prof. dr. sc. Vilijem Berošem koji je svoj intervju odradio iz izolacije. Ministar je tom prilikom najavio da će svo zdravstveno osobolje koje radi s Covid pacijentima biti dodatno nagrađeno.
Naravno, nadalje smo popratili sve aktualnosti vezane uz pandemiju kroz razgovor s vodećima iz zdravstvenog sustava, a posebice je bilo zanimljivo čuti kako je prvi epidemiolog u državi doc. dr. sc. Krunoslav Capak prvi puta u intervjuu s našom moderatoricom Leonom Šiljeg, spomenuo uvođenje kazni za nepoštivanje epidemioloških mjera koje su donešene od strane Civilnog stožera Republike Hrvatske.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rekao je da je spomenuta mogućnost uvođenja kazni za nepoštivanje epidemioloških mjera, no čeka se Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
Osobito smo ponosni što svake godine imamo mogućnost biti platforma za predstavljanje novih projekata te pružiti priliku za isticanje bitnih i značajnih novosti u zdravstvu. Ove godine imali smo priliku predstaviti platformu budućnosti HeMED.
Radi se o novom projektu Hrvatske liječničke komore (HLK) i Inovativne farmaceutske inicijative (IFI). “HeMED” je multimodalna platforma i suvremeno tehnološko rješenje na hrvatskom jeziku za trajnu digitalnu edukaciju liječnika, studenata i građana putem internetskih stranica i mobilne aplikacije. HeMED nije samo mjesto za edukaciju već je i platforma za komunikaciju.
Hrvatska elektronička medicinska edukacija (HeMED) jedinstveni je projekt u Europi, a kreće u upotrebu početkom 2021. godine. Sudionici panela predstavili su da se radi o besplatnom internetskom portalu i aplikaciji na mobitelu. Cilj cijelog projekta je bio pružiti bolju, bržu i kvalitetniju digitalnu edukaciju liječnika i građana, kako bi se mogli informirati o simptomima, bolestima i lijekovima kroz ažurirana izdanja gotovo 10 tisuća prevedenih stranica, medicinskih enciklopedija i raznih knjiga.
– Nismo ni trunke dvojili želimo li biti nositelji ovog projekta. Prije tri godine ideja nam je predstavljena i smatrali smo da imamo snage iznijeti ovaj projekt. Zajedno s 300 liječnika članova Hrvatske liječničke komore uspjeli smo prevesti i stvoriti ovaj projekt, rekao je predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. sc. Krešimir Luetić.
Iznimno smo radosni i ponosni istaknuti da je ove godine kongres pratilo ukupno 1.306 sudionika, putem platforme Zoom i našeg YouTube kanala. Osigurali smo mogućnost da ćete u narednih godinu dana moći pogledati sve panele i predavanja putem našeg YouTube kanala.
Važno je istaknuti da se Futur Z kongres tradicionalno održao pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatske komore medicinskih sestara, Hrvatske ljekarničke komore, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar, Zdravstvenog Veleučilišta Zagreb. Dok su partneri Kongresa bili Hrvatska udruga poslodavaca, Inovativna farmaceutska inicijativa, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) i Hrvatsko društvo mladih liječnika Hrvatskog liječnikog zbora.
Uspješno je održan Futur Z kongres koji je doživio svoje šesto izdanje. Kongres „Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015 -2030 Futur Z“ u organizaciji Hrvatskog društva za poslovnu etiku i zdravstvenu ekonomiku Hrvatskog liječničkog zbora održao se od 22. do 23. studenog 2019. godine u Kongresnom centru Hotela Royal Design u Opatiji.
Misao vodilja projekta i platforme je bila organizirati jedinstveni događaj u Republici Hrvatskoj i regiji koji okuplja sve neposredne dionike zdravstvenog sustava – liječnike, medicinske stručnjake, zdravstvene djelatnike, medicinske sestre i predstavnike privatnog i javnog zdravstvenog sustava.
Cilj je omogućiti interakciju i direktni kontakt s predstavnicima zdravstvene administracije, državnih institucija, sektora zdravstvenog osiguranja, farmaceutskom industrijom, predstavnicima strukovnih komora, stručnih udruga vezanih uz zdravstvo, IT sektorom, udrugama pacijenata, ali i medijima koji su zastupljeni u velikom broju i izuzetno bitni zbog senzibilizacije javnosti.
Kao i svake godine trudili smo se okupiti što veći broj svih dionika zdravstvenog sustava kako bi sudjelovali u otvorenom razgovoru.
Dva dana bila su rezervirana za razna zanimljiva predavanja vrhunskih stručnjaka, intervjue i panele i rasprave koje su poticale sudionike na komentare i dijalog.
Kongres je svoju tematiku fokusirao na najveće probleme i izazove koji su u tom trenu postojali u hrvatskom zdravstvu. Baš zato u razgovor su se uključili i sam aktualni ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić, Lucian Vukelić, dr. med. spec., ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i dr. sc. Krešimir Luetić, dr. med. predsjednik Hrvatske liječničke komore.
S velikim iščekivanjem dočekali smo i ekskluzivno predstavljanje kalendara naručivanja od strane ravnatelja HZZO-a Luciana Vukelića. Predstavio se jedinstven calendar naručivanja s ciljem smanjenja lista čekanja i idejom da se izbjegne duplo naručivanje pacijenata. Dok se govorilo i o novom modelu i plaćanju po realizaciji za ciljane postupke.
Naravno, uz ministra, ravnatelja HZZO-a, na kongresu su sudjelovali i predsjednici Komora, ali i brojni dionici zdravstvenog sustava u RH.
Razgovaralo se na panelima i o problematici i implementaciji novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, predsjedanju Hrvatske Europskom unijom, stanju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, problemima provedbe financiranja iz fondova Europske unije, situaciji u Domovima zdravlja, odlasku mladih liječnika i specijalističkim ispitima, prednostima privatnih zdravstvenih ustanova, potencijalu i praktičnoj realnosti korištenja mobilnih aplikacija u zdravstvu, te o mogućnostima proširenja kompetencija medicinskih sestara.
Uspješno je održan još jedan kongres „Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015 -2030 Futur Z“ u organizaciji Hrvatskog društva za poslovnu etiku i zdravstvenu ekonomiku Hrvatskog liječničkog zbora od 16. do 17. studenog 2018. godine u kongresnom centru hotela Royal Design u Opatiji.
Misao vodilja projekta i platforme Futur Z kroz posljednjih pet godina je organizirati jedinstveni događaj u Republici Hrvatskoj i regiji koji okuplja sve neposredne dionike zdravstvenog sustava – liječnike, medicinske stručnjake, zdravstvene djelatnike, medicinske sestre, ljekarnike i predstavnike javnog zdravstvenog sustava.
Cilj je omogućiti njihovu interakciju i direktni kontakt sa svim predstavnicima zdravstvene administracije, državnih institucija, sektora zdravstvenog osiguranja, farmaceutskom industrijom, predstavnicima strukovnih komora, stručnih udruga vezanih uz zdravstvenu djelatnost, IT sektorom, udrugama pacijenata, ali i medijima koji su zastupljeni u velikom broju i izuzetno bitni zbog senzibilizacije javnosti vezano za pozitivnu percepciju zdravstva u Hrvatskoj.
Sinergija u svim sektorima zdravstvenog sustava izuzetno je važna, a cilj nam je pokušati odrediti jasnu strategiju i konsenzus za sljedećih 10 – 15 godina. Upravo stvaranje jasne strategije razvoja zdravstvenog sustava uz sinergiju svih dionika dovesti će do održivog zdravstvenog sustava, racionalizacije postupaka i bolje skrbi za pacijente.
Ovogodišnje kongresne teme bile su raznovrsne i interesantne, a kao i svake godine do sada bile su u formi panel rasprava i komunikacije svih prisutnih.
Futur Z kongres ove godine je brojao više od 800 sudionika, a čitav program i zanimljive panele rasprave vodile su vrhunske novinarke, profesionalke koje su svoje karijere posvetile i zdravstvu – Ruža Ištuk i Leona Šiljeg, uz dugotrajne i temeljite pripreme prije samog kongresa.
Nakon svečanog uvoda gdje su se sudionicima obratili u ime organizatora Hrvatskog društva za poslovnu etiku i zdravstvenu ekonomiku, predsjednik univ. mag. Željko Rotim, dr. med. dent. i izaslanik Ureda predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.
Kongres je započeo razgovorom u formi intervjua s ministrom zdravstva prof. dr. sc. Milanom Kujundžićem uz aktivnu i dinamičnu komunikaciju s prisutnim sudionicima kongresa.
Nadalje se komunikacija ponovno nastavila u formi intervjua s Lucianom Vukelićem, dr. med. spec., ravnateljem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Nakon toga prisutnima se obratio dr. sc. Krešimir Luetić, dr. med., v.d. predsjednika Hrvatske liječničke komore s temom – Liječništvo kroz prizmu zakonskih promjena.
Nastavak kongresa odrađen je u formi panel diskusija i predavanja kroz koje su se u formi dijaloga i razgovora svih najvažnijih dionika Hrvatskog zdravstvenog sustava komunicirale najbitnije teme i pokušala naći rješenja za probleme s kojima se zdravstvo u Hrvatskoj susreće. U panelima raspravama sudjelovali su predstavnici zdravstvene administracije zajedno s predstavnicima partnera i pokrovitelja samog kongresa – Ada Barić Grgurević, dr. med. dopredsjednica Hrvatskog liječničke komore i predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika, članica izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine prim. Ines Balint, dr. med., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore mag. pharm. Ana Soldo, Jadranka Primorac i Mihael Furijan kao predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, Sani Pogorilić kao predstavnik Inovativne farmaceutske inicijative, predsjednica Komore medicinskih sestara Slava Šepec dipl. med. techn., predstavnici IT sektora u zdravstvu, te Jakov Ivković kao predsjednik Hrvatskog društva mladih liječnika i predstavnici udruga pacijenata.
Uz vješto pripremljena pitanja moderatorica, koja su usko vezana uz tematiku, ovogodišnji sudionici kongresa imali su mogućnost postavljanja svojih pitanja putem mobilne aplikacije e-kongres. Naime, svaki posjetitelj mogao se vrlo jednostavno putem svog pametnog telefona priključiti aplikaciji i na njoj postaviti pitanje koje se prikazalo na glavnom ekranu svim ostalim sudionicima. Upravo komunikacijom na svim razinama svi aspekti ovogodišnjih tema bili su razrađeni u male detalje.
Ovogodišnje teme bile su vezane uz stanje zdravstva i zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj, liječništvo kroz prizmu zakonskih promjena, perspektivu i budućnost javnog zdravstva, bolju komunikaciju kolega u zdravstvenom sustavu, politiku lijekova u Republici Hrvatskoj, umjetnu inteligenciju, strojno učenje i računala kao sljedeća generacija liječnika, biološke i bioslične lijekove te jesu li komplementarni za pacijenta i zdravstveni sustav, proširenje kompetencija medicinskih sestara kao odgovor na nedostatak zdravstvenih profesionalaca, rezultate Ministarstva zdravstva u 2018. godini, uštede u onkološkoj terapiji, kontrole ugovornih partnera od strane HZZO-a, te vrlo važnu digitalizaciju zdravstva i susret nevidljivoj budućnosti.
Također, važno je naglasiti i ovogodišnje partnere kongresa: Koordinacija hrvatske obiteljske medicine KoHOM, Hrvatska udruga bolničkih liječnika HUBOL, Hrvatska udruga poslodavaca HUP, Inovativna farmaceutska inicijativa IFI i Hrvatska ljekarnička komora.
Pokrovitelji kao i svake godine bili su Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, Hrvatska liječnička komora, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Grad Zagreb, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Američka gospodarska komora u Hrvatskoj – AmCham, Hrvatska komora medicinskih sestara, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i tradicionalno Predsjednica Republike Hrvatske.
Uspješno je održan i ove godine još jedan kongres s međunarodnim sudjelovanjem „Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015 -2030 Futur Z“ u organizaciji Hrvatskog društva za poslovnu etiku i zdravstvenu ekonomiku Hrvatskog liječničkog zbora, od 10. – 12.11.2017. godine u Opatiji u kongresnom centru hotela Royal Design.
Misao vodilja projekta i platforme Futur Z je organizirati jedinstveni događaj u Republici Hrvatskoj i regiji koji okuplja sve neposredne dionike zdravstvenog sustava – liječnike, medicinske stručnjake, zdravstvene djelatnike, medicinske sestre i predstavnike javnog zdravstvenog sustava.
Cilj je omogućiti interakciju i direktni kontakt sa svim predstavnicima zdravstvene administracije, državnih institucija, sektora zdravstvenog osiguranja, farmaceutskom industrijom, predstavnicima strukovnih komora, stručnih udruga vezanih uz zdravstvenu djelatnost, IT sektorom, udrugama pacijenata, ali i medijima koji su zastupljeni u velikom broju i izuzetno bitni zbog senzibilizacije javnost. Svakako sve to za dobrobit onih koji su najvažniji – pacijenti.
Smatramo da je sinergija među svim tim sektorima u zdravstvenom sustavu izuzetno važna, te da se o smjeru razvoja mora donijeti jasna strategija i konsenzus za slijedećih 10 – 15 godina. Upravo stvaranje jasne strategije razvoja zdravstvenog sustava uz sinergiju svih dionika donijeti će maksimalni benefit za pacijente, održivi zdravstveni sustav, racionalizaciju postupaka i bolju skrb za pacijente.
Teme ovogodišnjeg kongresa bile su raznovrsne i interesantne, a zamišljene su u formi okruglih stolova, rasprava i komunikacije svih prisutnih, dok se na samom kongresu ove godine okupilo više od 500 sudionika.
Kroz sve teme vodile su nas vrhunske novinarke, profesionalke koje su svoje karijere posvetile zdravstvu – Ruža Ištuk, Leona Šiljeg i Ana Pajičić Dejanović, koje su prilikom dugotrajne pripreme kongresa obavile velik i zahtjevan posao.
Kongres je započeo razgovorom u formi intervjua s ministrom zdravstva prof.dr.sc. Milanom Kujundžićem, ali i razgovorom sa pristunim sudionicima kongresa o aktualnim temama u zdravstvu. Nakon ministra prisutnima se obratio i Predsjednik HLK dr.sc. Trpimir Goluža, kao i ministar zdravlja Crne Gore Kenan Hrapović, te Ravnatelj HZZO-a mr.sc. Fedor Dorčić, dr.med.spec.
Kongres je nastavljen u formi panel diskusija i okruglih stolova kroz koje su se u formi dijaloga i razgovora svih najvažnijih dionika Hrvatskog zdravstvenog sustava komunicirale najbitnije teme i pokušala naći rješenja za probleme s kojima se zdravstvo u Hrvatskoj susreće.
Teme panel diskusija bile su:
Nakon rasprave na okruglim stolovima i brojnih razmjena mišljenja okupljenih, na platformi Futur Z kao zaključak kongresa predstavljena je:
“Deklaracija hrvatskog liječništva za održivi javni zdravstveni sustav Republike Hrvatske“
Dokument je to koji analizira postojeće stanje u hrvatskom liječništvu, detektira probleme, nudi rješenja, upozorava na potrebu zaštite digniteta liječničke profesije, promišlja strategiju razvoja liječništva i pokazuje snagu i zajedništvo hrvatskog liječničkog korpusa. (Dokument u privitku)
Potpisnici Deklaracije su:
Dokument će biti predstavljen Ministarstvu zdravstva od kojega će potpisnici zamoliti podršku.
Deklaracija hrvatskog liječništva za održivi javni zdravstveni sustav Republike Hrvatske
Posljednjih nekoliko godina svjedočimo sve lošijem položaju liječnika i liječničke struke u Republici Hrvatskoj, na svim razinama zdravstvenog sustava. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju zdravstveni je sustav napustilo više od 500 liječnika, a još ih je više od 1200 prikupilo potrebnu dokumentaciju za odlazak iz Republike Hrvatske. Prve na udaru masovnog odlaska liječnika u inozemstvo u potrazi za boljim sutra nalaze se prvenstveno manje razvijene sredine, no ni veći gradovi nisu izuzeti od tog problema, a liječnici, doktori dentalne medicine i ostali zdravstveni djelatnici postaju sve umorniji od konstantne borbe za pacijente, bolje uvjete rada i svoja prava. U zajedničkoj borbi za održiv javni zdravstveni sustav boljitak zdravstvenog sustava u svim segmentima predlažemo sljedeće:
Nacionalni konsenzus oko održivosti javnog zdravstvenog sustava nužan je radi ustavnih odredbi koje svakom građaninu jamče pravo na zdravstvenu zaštitu, bez obzira na dob, spol, nacionalnu ili vjersku pripadnost te socioekonomsku i geografsku raspodijeljenost. Kamen temeljac održivosti javnog zdravstvenog sustava jesu zdravstveni djelatnici, posebno liječnici i doktori dentalne medicine na temelju čije požrtvovnosti zadnjih nekoliko godina javni zdravstveni sustav opstaje. Motiviranje liječnika na ostanak u Republici Hrvatskoj isključivo kao metoda opstojnosti javnog zdravstvenog sustava i pružanja ustavnih prava na zdravstvenu zaštitu građana mora rezultirati proglašavanjem doktora strukom od posebnog nacionalnog interesa.
Partneri kongresa bili su udruge primarne zdravstvene zaštite KoHOM, HUKPZZ, HDOD, Hrvatska udruga bolničkih liječnika HUBOL i Hrvatsko društvo mladih liječnika.
Pokrovitelji su kao i svake godine bili Predsjednica Republike Hrvatske, Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatska liječnička komora, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatska udruga poslodavaca, AmCham, Inovativna farmaceutska inicijativa, Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatsko farmaceutsko društvo, te niz važnih udruga i kompanija.
Tijekom kongresa„Futur Z –Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015 -2030“ održanog u Opatiji 25 – 27 .11.2016 u organizaciji HRVATSKOG DRUŠTVA ZA POSLOVNU ETIKU I ZDRAVSTVENU EKONOMIKU HRVATSKOG LIJEČNIČKOG ZBORA na kojem je bilo više od 800 sudionika, raspravljalo se o nadolazećim izazovima i problemima u hrvatskom zdravstvu.
Misao vodilja ovog projekta je organizirati jedinstven događaj u regiji koji okuplja sve dionike zdravstvenog sustava.
Kongres je namijenjen liječnicima svih nivoa zdravstvene zaštite i njihovom odnosu sa zdravstvenom administracijom .
Idealna je platforma za komunikaciju zdravstvene administracije i liječnika , ali i svih ostalih segmenata zdravstvenog sustava .
Pokrovitelji kongresa bili su od predsjednice RH gđe. Kolinde Grabar Kitarović , Ministarstva zdravstva RH, HZZO , Hrvatske liječničke komore , Hrvatske komore dentalne medicine , Hrvatske ljekarničke komore , do Inovativne farmaceutske industrije , Hrvatske udruge poslodavaca i Am Cham – a .
S osobitim ponosom naglašavamo da su se po prvi puta na platformi Futura okupile sve udruge iz primarne zdravstvene zaštite kao I Hrvatska udruga bolničkih liječnika I dale podršku I pokroviteljstvo Futuru Z .
Kongres je podjeljen na više tematskih cjelina .
Tako da su zaintesreirani za bolnički sustav I upravljanje zdravstvenim sustavom imali svoju tematsku cjelinu , primarna zdravstvena zaštita , koncesionari , stomatolozi I medicinske sestra svoju , a predstavnici farmaceutike I IT sektor svoje teme …
Raspored predavanja I okruglih stolova je takav da svatko zainteresiran za neku temu može prisustvovati onome što želi .
Na Futuru su po prvi puta na istom mjestu okupili predstavnici primarne zdravstvene zaštite , predstavnici zdravstvene administracije , ravnatelji I uprave bolnica I domova zdravlja te sjeli za isti stol I pokušali argumentiranom raspravom donijeti zajedničke zaključke .
Na okruglom stolu o prijedlogu konsenzusa o PZZ kroz raspravu pokušali su se usuglasiti stavovi o smjeru u kojem PZZ mora ići u budućnosti , koja je uloga PZZ , učinkovitosti I kvaliteti koncesionara , organizaciji rada , manjku doktora u PZZ , koncesijama , I sve većoj opasnosti koja prijeti kompletnom zdravstvenom sustavu a to je odlazak doktora I medicinskih sestara u zemlje EU zbog nezadovoljstva uvjetima rada I neizvjesnosti , posebice u PZZ .
Svjedoci smo da sve više ponuda liječnicima PZZ dolazi iz najrazvijenijih zemalja u EU , u kojima im se nude vrhunski uvjeti I primanja , te da postoji realna mogućnost da u slijedećih 5 – 10 godina neki dijelovi RH ostanu potpuno bez liječnika obiteljske medicine .
Poseba pažnja posvećena je plenarnim predavanjima gdje smo željeli omogućiti učesnicima kongresa odmak od strukovnih tema I uživanje u vrhunskim predavanjima .
Najveće zanimanje izazvalo je predavanje Ministra zdravstva prof.dr.sc. Milana Kujundžica , predsjednice Saborskog odbora za zdravstvo dr .sc. Ines Strenja Linić , v.d. ravnatelja HZZO – a dr .Fedora Dorčića , prof.dr.sc. Željka Krznarića predsjednika HLZ , bivšeg ministra prof. Dragana Primoraca jedan od najvećih svjetskih znanstvenika genetičara , uvijek izuzetno interesantan dr Samo Fakin dugogodišnji direktor Slovenskog fonda za zdravstveno osiguranje , Sani Pogorilić director IFI – ja , bivši ministar zdravstva prim. dr . Siniša Varga dopredsjednik saborskog odbora za zdravstvo , bivši ravnatelji HZZO Tatjana Prenđa Trupec I dr Tihomir Strizrep koji su sada ugledni stručnjaci I konzultanti u Svjetskoj banci , ali isto tako I interesantne I uvijek aktualne predavače koji nisu medicinari ali koji svojim nastupima I predavanjima daju poseban štih I pomalo drugačiju notu cijelom kongresu kao što su gospodin Nenad Bakić poznati poduzetnik I investitor sa sa vrlo zanimljivim predavanjem , rektor Zagrebačkog sveučilišta prof. dr.sc. Damir Boras te opće poznati nogometni trener i motivacijski govornik Ćiro Blažević .
U cilju održivosti osnovnih djelatnosti PZZ na kojima se bazira zdravstveni sustav, na Okruglom stolu kongresa FUTUR Z :
“ Dali je moguć konsenzus o Primarnoj zdravstvenoj zaštiti “, po prvi puta su se na istom mjestu okupili predstavnici udruga PZZ okupljene na platformi Futur Z , predstavnici Domova zdravlja i predstavnik udruga pacijenata te konsenzusom donose zaključke koje daju na znanje javnosti, kao i novoj državnoj administraciji.
Potonjima se predlaže da poduzmu potrebne mjere i učine sve što mogu kako bi se, na dobrobit pacijenata i liječnika, spriječio uvelike započeti odlazak liječnika PZZ iz Republike Hrvatske te sačuvala, održala i povećala kvaliteta primarne zdravstvena zaštite. očuvao i poboljšao sustav PZZ .
Ako bi izostale mjere koje je iznijela struka te koje se temelje na konsenzusom prihvaćenim zaključcima, realna je mogućnost da će nakon pet godina dio stanovništva ostati bez svog izabranog obiteljskog liječnika, stomatologa, primarnog pedijatra i primarnog ginekologa kod kojega se liječi cijeli život u primjerenim uvjetima i dostpunosti .
Udruge PZZ okupljene na platformi FUTUR Z naglašavaju kako nedostatak liječnika PZZ neće biti lako nadomjestiti liječnicima iz drugih zemalja jer specifičnost posla liječnika PZZ zahtjeva izvrsno poznavanje jezika, kulture i običaja pacijenata zbog holističkog pristupa pacijentu.
Udruge koje su se okupile i nastupile zajedno su abecednim redom :
DNOOM – društvo nastavnika opće/obiteljske medicine
HDOOD – Hrvatsko društvo obiteljskih doktora
HUKPZZ – Hrvatska udruga koncesionara PZZ
HUOM – Hrvatska udružba obiteljske medicine
KOHOM – Koordinacija hrvatske obiteljske medicine
OEMS – Organizacija i ekonomika medicinskih struka
Konesnzus je postignut oko slijedećih prijedloga :
Podršku konsenzusu daje I Hrvatska liječnička komora .
Isto tako punu podršku svim aktivnostima koje provodi stručno društvo HDPEZE a oko organizacije Futur Z kongresa I zaključaka koji su donešeni izrazio je prof.Krznarić ispred Hrvatskog liječničkog zbora
Predstavnik udruge pacijenata također je sudionik konsenzusa o PZZ i posebna se pažnja vodi o tome da svaki hrvatski pacijent ima ista prava koja propisuje zakoni RH .
Ministar zdravstva prof.Kujundžić je održao predavanje u kojim je udahnuo nadu i optimizam prisutnima sa svojim najavama o uređivanju sustava u onim djelovima gdje za to ima potrebe ali i traženju modela za vrednovanje kvalitete rada zdravstvenih djelatnika da oni koji rade više za to budu i adekvatno vrednovani.
U terminu 27.-29.11.2015. održan je u Opatiji, drugi po redu kongres „Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015-2030 FUTUR Z“.
Kongres je organiziran uz stručnu suradnju s Udrugom poslodavaca u zdravstvu, KoHOM-om, Hrvatskom komorom dentalne medicine i Nacionalnim povjerenstvom za dentalnu medicinu.
Pokrovitelji kongresa najrelevantniji su dionici zdravstvenog sustava u RH:
Ministarstvo zdravlja, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski liječnički zbor, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska udruga medicinskih sestara, Hrvatska komora medicinskih biokemičara te Inovativna farmaceutska inicijativa.
Teme kongresa bile su vezane uz primarnu, sekundarnu i tercijalnu zdravstvenu zaštitu uz integraciju i koordinaciju svih sudionika zdravstvenog sustava. Cilj je uspostaviti direktnu komunikaciju kroz razmjenu mišljenja i iskustava među samim liječnicima te izradu prijedloga za poboljšanjem usluga u cjelokupnoj zdravstvenoj zaštiti. Kroz predavanja, diskusije i otvorene panel rasprave s predstavnicima zdravstvene administracije, svi zainteresirani liječnici mogli su direktno dobiti odgovore na sva svoja pitanja.
Kongres je okupio više od 700 sudionika.
Futur Z kongres prve je godine održan u terminu 20.-23.11.2014. godine u kongresnom centru Tamaris, u Opatiji pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Pokrovitelj kongresa bila je i Hrvatska liječnička komora.
Poseban značaj ovog kongresa predstavlja činjenica kako su se po prvi puta na jednom mjestu okupili ugovorni partneri iz primarne zdravstvene zaštite, visoki dužnosnici Ministarstva zdravlja i HZZO-a, kao i visoki dužnosnici iz regije s ciljem izravne komunikacije kroz razmjenu mišljenja, iskustva i prijedloga za poboljšanjem usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Neke od najznačajnijih tema na kongresu:
Kongresu se odazvalo 500 sudionika iz svih djelatnosti primarne zaštite: opće/obiteljske medicine, dentalne medicine, pedijatrije, ginekologije, patronažne zdravstvene zaštite, labaratorijske dijagnostike, ljekarništva i dr.