Osvrt na kongres Futur Z 2017

Uspješno je održan i ove godine još jedan kongres s međunarodnim sudjelovanjem „Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015 -2030 Futur Z“ u organizaciji Hrvatskog društva za poslovnu etiku i zdravstvenu ekonomiku Hrvatskog liječničkog zbora, od 10. – 12.11.2017. godine u Opatiji u kongresnom centru hotela Royal Design.

Misao vodilja projekta i platforme Futur Z je organizirati jedinstveni događaj u Republici Hrvatskoj i regiji koji okuplja sve neposredne dionike zdravstvenog sustavaliječnike, medicinske stručnjake, zdravstvene djelatnike, medicinske sestre i predstavnike javnog zdravstvenog sustava.

Cilj je omogućiti interakciju i direktni kontakt sa svim predstavnicima zdravstvene administracije, državnih institucija, sektora zdravstvenog osiguranja, farmaceutskom industrijom, predstavnicima strukovnih komora, stručnih udruga vezanih uz zdravstvenu djelatnost, IT sektorom, udrugama pacijenata, ali i medijima koji su zastupljeni u velikom broju i izuzetno bitni zbog senzibilizacije javnost. Svakako sve to za dobrobit onih koji su najvažniji – pacijenti.

Smatramo da je sinergija među svim tim sektorima u zdravstvenom sustavu izuzetno važna, te da se o smjeru razvoja mora donijeti jasna strategija i konsenzus za slijedećih 10 – 15 godina. Upravo stvaranje jasne strategije razvoja zdravstvenog sustava uz sinergiju svih dionika donijeti će maksimalni benefit za pacijente, održivi zdravstveni sustav, racionalizaciju postupaka i bolju skrb za pacijente.

Teme ovogodišnjeg kongresa bile su raznovrsne i interesantne, a zamišljene su u formi okruglih stolova, rasprava i komunikacije svih prisutnih, dok se na samom kongresu ove godine okupilo više od 500 sudionika.

Kroz sve teme vodile su nas vrhunske novinarke, profesionalke koje su svoje karijere posvetile zdravstvu – Ruža Ištuk, Leona Šiljeg i Ana Pajičić Dejanović, koje su prilikom dugotrajne pripreme kongresa obavile velik i zahtjevan posao.

Kongres je započeo razgovorom u formi intervjua s ministrom zdravstva prof.dr.sc. Milanom Kujundžićem, ali i razgovorom sa pristunim sudionicima kongresa o aktualnim temama u zdravstvu. Nakon ministra prisutnima se obratio i Predsjednik HLK dr.sc. Trpimir Goluža, kao i ministar zdravlja Crne Gore Kenan Hrapović, te Ravnatelj HZZO-a mr.sc. Fedor Dorčić, dr.med.spec.

Kongres je nastavljen u formi panel diskusija i okruglih stolova kroz koje su se u formi dijaloga i razgovora svih najvažnijih dionika Hrvatskog zdravstvenog sustava komunicirale najbitnije teme i pokušala naći rješenja za probleme s kojima se zdravstvo u Hrvatskoj susreće.

Teme panel diskusija bile su:

  • Perspektiva i položaj liječnika u Republici Hrvatskoj

  • Pametno eZdravstvo

  • Prevencija karcinoma uzrokovanih HPV-om

  • Ishodi liječenja i registri pacijenata = kvaliteta i ušteda u zdravstvu

  • Suradnja PZZ i bolnica za bolju zdravstvenu zaštitu

  • Privatno vs. javno zdravstvo

  • Postoji li lijek za hrvatsko zdravstvo

  • Zdravstvo nije potrošnja nego investicija

  • Pravni aspekti liječničke profesije

  • Zdravstvo, mediji i afere: gdje institucije zatvaraju vrata novinarima? Od informacije do senzacionalizma

Nakon rasprave na okruglim stolovima i brojnih razmjena mišljenja okupljenih, na platformi Futur Z kao zaključak kongresa predstavljena je:

Deklaracija hrvatskog liječništva za održivi javni zdravstveni sustav Republike Hrvatske“ 

Dokument je to koji analizira postojeće stanje u hrvatskom liječništvu, detektira probleme, nudi rješenja, upozorava na potrebu zaštite digniteta liječničke profesije, promišlja strategiju razvoja liječništva i pokazuje snagu i zajedništvo hrvatskog liječničkog korpusa. (Dokument u privitku)

Potpisnici Deklaracije su:

  • Hrvatsko društvo za poslovnu etiku i zdravstvenu ekonomiku Hrvatskog liječničkog zbora (HDPEZE)

  • Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM)

  • Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL)

  • Hrvatsko društvo mladih liječnika Hrvatskog liječničkog zbora (HDML)

  • Hrvatska udruga koncesionara primarne zdravstvene zaštite (HUKPZZ)

  • Hrvatsko društvo obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora (HDOD)

  • Hrvatsko stomatološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora (HSD)

  • Povjerenstvo za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatskog liječničkog zbora

Dokument će biti predstavljen Ministarstvu zdravstva od kojega će potpisnici zamoliti podršku. 

Deklaracija hrvatskog liječništva za održivi javni zdravstveni sustav Republike Hrvatske

Posljednjih nekoliko godina svjedočimo sve lošijem položaju liječnika i liječničke struke u Republici Hrvatskoj, na svim razinama zdravstvenog sustava. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju zdravstveni je sustav napustilo više od 500 liječnika, a još ih je više od 1200 prikupilo potrebnu dokumentaciju za odlazak iz Republike Hrvatske. Prve na udaru masovnog odlaska liječnika u inozemstvo u potrazi za boljim sutra nalaze se prvenstveno manje razvijene sredine, no ni veći gradovi nisu izuzeti od tog problema, a liječnici, doktori dentalne medicine i ostali zdravstveni djelatnici postaju sve umorniji od konstantne borbe za pacijente, bolje uvjete rada i svoja prava. U zajedničkoj borbi za održiv javni zdravstveni sustav boljitak zdravstvenog sustava u svim segmentima predlažemo sljedeće:

  1. Suradnja primarne zdravstvene zaštite i bolnica bez koje nema organiziranog i funkcionalnog zdravstvenog sustava. Stvoriti sustav u kojem primarna zdravstvena zaštita zbrinjava 80% zdravstvene problematike stanovništva s ciljem rasterećenja bolnica kako bi one brže i kvalitetnije mogle zbrinuti složeniju patologiju.

  2. Definiranje jasnih prava i obveza osiguranika te donošenje stručnih smjernica.

  3. Donošenje zakona o plaćama doktora i drugih zdravstvenih djelatnika po uzoru na Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika kojim će se definirati radna prava i obveze zdravstvenih djelatnika te vremensko kadrovski normativi.

  4. Izmjene Kaznenog zakona Republike Hrvatske na način da se napad na zdravstvenog djelatnika tretira kao napad na službenu osobu po službenoj dužnosti te donošenje paketa osiguranja kao zaštitu od osobne odgovornosti i liječničke pogreške ili medicinske komplikacije.

  5. Nužno je omogućiti svim doktorima, koji to žele, a zadovoljavaju uvjete, obavljanje djelatnosti u privatnoj praksi.

  6. Stvaranje jedinstvenog informacijskog zdravstvenog sustava, u svrhu bolje preglednosti i operativnosti, brže komunikacije između PZZ i bolnica.

  7. Kontinuirano ulaganje u opremu za rad i stručno usavršavanje.

  8. Promijeniti način financiranja u bolničkom sustavu Republike Hrvatske u kojem sustav limita neće služiti za neplaćanje izvršene zdravstvene usluge.

  9. Cjelovito zakonsko rješenje specijalističkog usavršavanja. Stvaranje Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja mora pratiti i osnivanje Nacionalnog fonda specijalističkog usavršavanja za isplatu plaća i jasno definiranih troškova specijalizacije te financiranje svih programa i kompetencija propisanih planom i programom specijalističkog i užeg specijalističkog usavršavanja, uvjeti trebaju biti ujednačeni za sve specijalizante.

  10. Provođenje mjera kojima bi se motiviralo liječnike na ostanak u Republici Hrvatskoj, posebno u sredinama s niskim indeksom razvijenosti, ruralnim, planinskim i otočnim prostorima.

  11. Dugoročno planirati kadrove u zdravstvu na nacionalnoj razini – povećanje upisnih kvota na medicinske i stomatološke fakultete koje će pratiti jasno i realno financiranje Ministarstva znanosti i obrazovanja.

  12. Poticati pacijente na preuzimanje odgovornosti za zdravlje uz jačanje zdravstvene prosvjećenosti i preventivnih akcija i programa u medicini i dentalnoj medicini.

Nacionalni konsenzus oko održivosti javnog zdravstvenog sustava nužan je radi ustavnih odredbi koje svakom građaninu jamče pravo na zdravstvenu zaštitu, bez obzira na dob, spol, nacionalnu ili vjersku pripadnost te socioekonomsku i geografsku raspodijeljenost. Kamen temeljac održivosti javnog zdravstvenog sustava jesu zdravstveni djelatnici, posebno liječnici i doktori dentalne medicine na temelju čije požrtvovnosti zadnjih nekoliko godina javni zdravstveni sustav opstaje. Motiviranje liječnika na ostanak u Republici Hrvatskoj isključivo kao metoda opstojnosti javnog zdravstvenog sustava i pružanja ustavnih prava na zdravstvenu zaštitu građana mora rezultirati proglašavanjem doktora strukom od posebnog nacionalnog interesa.

 

Partneri kongresa bili su udruge primarne zdravstvene zaštite KoHOM, HUKPZZ, HDOD, Hrvatska udruga bolničkih liječnika HUBOL i Hrvatsko društvo mladih liječnika.

Pokrovitelji su kao i svake godine bili Predsjednica Republike Hrvatske, Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatska liječnička komora, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatska udruga poslodavaca, AmCham, Inovativna farmaceutska inicijativa, Hrvatska komora dentalne medicine, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatsko farmaceutsko društvo, te niz važnih udruga i kompanija.